Predavanje u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela "EVEREST ’79 – uspon Zapadnim direktnim grebenom na najviši vrh svijeta"

Predavanje s temom Zavirite u povijest alpinizma: prvenstveni uspon Zapadnim direktnim grebenom na najviši vrh svijeta – Everest ’79 Vladimira Mesarića Dade održat će se u ponedjeljak 10. lipnja u 20 sati u polivalentnoj dvorani kaštela Vitturi u Kaštel Lukšiću u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela i HPD Ante Bedalov iz Kaštel Kambelovca.

U proljeće 1979. organizirana je himalajska ekspedicija na najvišu planinu na svijetu s ciljem da se izvede potpuno novi – tzv. prvenstveni uspon na vrh, koji bi slijedio liniju Zapadnog grebena. Od prvog uspona 1953. godine pa do 1979. na Chomolungmu (tibetanski), Sagarmarthu (nepalski) ili Mt. Everest popelo se uspješno do tada svega 17 ekspedicija iz 11 zemalja, ukupno 84 penjača i to kroz 4 smjera: preko Južnog sedla, Sjeveroistočnim grebenom, kroz tzv. Hornbein kuloar te kroz Jugozapadnu stijenu.

Nakon uspješnog uspona na Makalu 1975., slovenski su alpinisti stekli dovoljno iskustva i samopouzdanja da se uhvate u koštac s najvišim svjetskim vrhom kojeg su planirali osvojiti vrlo dugim, te logistički i penjački najtežim putem – Zapadnim, direktnim grebenom Mt. Eversta koji do tada nitko nije svladao.

Tim od 22 vrhunska penjača iz Slovenije, BiH i Hrvatske (iz Hrvatske: Stipe Božić i Vladimir Mesarić) odabran je rigoroznom selekcijom, a nakon dvogodišnjih priprema 27. veljače 1979. uputio se u Himalaju. Ekspedicija pod vodstvom Tone Škarje ukupno je trajala 102 dana, a kulminirala je uspješnim usponom na Mt. Everest putem kojim do tada nitko nije prošao!

Veliki uspjeh penjača iz male zemlje, koji su 13. svibnja 1979. na zemljopisnoj karti najviše planine na svijetu ucrtali novi smjer, dokazuje da je s dobrim, uigranim i snažno motiviranim timom moguće uspješno provesti bilo koji projekt!

Ovaj zahtjevan pothvat najbolji je primjer timskog rada jer, osim što uključuje sveobuhvatnu logističku pripremu koja je presudna za postizanje cilja, omogućuje članovima tima stjecanje dragocjenog iskustva koje je odmah primjenjivo na život u poslovnoj ili društvenoj sredini. U ekstremnim uvjetima koji vladaju na velikim visinama Himalaje sve kvalitete, ali i manjkavosti orga nizacije i pojedinaca brzo su vidljivi i odlučujući u situacijama gdje život visi o koncu.

Projekti visoko iznad „zone komfora“ važni su za osobni razvoj jer osvješćuju i stalno pomiču mentalne, socijalne, emotivne i fizičke granice pojedinca, poučavajući ih istovremeno toleranciji, strpljivosti i dobroj komunikaciji.

O predavaču:

Vladimir Mesarić Dado planinari od najranije mladosti, a penjati se počeo sa 16 godina. Dakle ukupno ima čak 59 godina penjačkog „staža“.

Nakon „istraživanja“ po brdima Europe, krenuo je na Grenland u sklopu Prve hrvatske alpinističke ekspedicije Grenland ’71, na kojoj je ispenjano nekoliko prvenstvenih uspona među kojima je najvažniji onaj u stijeni Ingolfsfjelda.

1974. izabran je za voditelja 7. ekspedicije na Kavkaz na kojoj su nažalost uslijed odrona lavine u stijeni Ušbe poginula četvorica naših penjač Ante Bedalov i Nenad Čulić iz PD Mosor iz Splita te Viktor Tabaković i Urso Vrdoljak iz PDS Velebit iz Zagreba.

Vladimir Mesarić bio je i u ulozi voditelja ekspedicije Kavkaz u okviru koje je ispenjan vrh Tetnuldi visok 4.858 metara kao aklimatizacijska priprema za uspon sjeveroistočnim grebenom na 4.697 metara visoku Sjevernu Ušbu. Tom prigodom, 44 godine od najveće nesreće u povijesti hrvatskog planinarstva postavljena je spomen-ploča našim alpinistima za na to predviđeno mjesto pored kojega svi prolaze na putu prema vrhu.

Sudjelovao je i na Drugoj hrvatskoj ekspediciji Ande 1974-75 kada je osvojen najviši vrh Aconcague, a njegovo vrhunsko alpinističko i životno postignuće bilo je sudjelovanje na ekspediciji na Mt. Everest 1979. godine. Potom su se zaredale ekspedicije, trekinzi i putovanja po gotovo svim kontinentima, izuzev Australije. Sudjelovao je na 27 ekspedicija i / ili trekinga u kojima je većinom bio vođa ili profesionalni vodič.

2005. godine s grupicom entuzijasta, zaljubljenika – specijalista u različitim aktivnosti u prirodi osniva Hrvatsku školu Outward Bound, čiji je bio i prvi predsjednik.

Gorski je vodič s međunarodnom licencom UIAGM (International Federation of Mountain Guides Associations), instruktor HGSS te instruktor alpinizma Hrvatskog planinarskog saveza. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu (ETF – FER) 1973. – smjer Računalna tehnika i informatika. Profesionalnu informatičku karijeru počinje na Medicinskom fakultetu kao konzultant za računala. Nakon toga 12 godina radi u Srcu, a potom prelazi u Jugobanku. Zatim osniva vlastitu tvrtku za informatiku, no nakon 3 godine mijenja djelatnost i stvara jednu od prvih putničkih agencija u Hrvatskoj s temom pustolovnih aktivnosti u prirodi.

I dalje se penje i djeluje kao edukator pustolovnih aktivnosti u prirodi.