Info/Aktualno/Novosti/Članak
< Povratak

Održana druga radionica u okviru izrade Plana upravljanja obalnim područjem grada Kaštela

Plavljenje obale i moguće mjere zaštite s posebnim osvrtom na graditeljsku baštinu grada Kaštela teme su druge radionice u sklopu kojih će se iznjedriti Plan upravljanja obalnim područjem grada Kaštela. Radionice su održane u Nadbiskupskom kaštelu, a uvodna predavanja pred diskusiju dionika održali su renomirana stručnjakinja za istraživanje i obnovu graditeljskog nasljeđa dr.sc. Katja Marasović te renomirani stručnjak za upravljanje vodama i urbane vodne sustave s iskustvom na međunarodnim projektima dr.sc. Jure Margeta.

Cilj plana, koji bi trebao biti dovršen do svibnja slijedeće godine, je očuvanje i održivo korištenje i upravljanje obalnim područjem grada Kaštela s obzirom na ubrzano podizanje srednje visine razine mora. Plan se izrađuje u okviru pilot aktivnosti Interreg Mediterranean projekta Co-Evolve. Naručitelj plana je Javna ustanova RERA, a izrađivač je Fakultet Građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu (FGAG).

Srećko Radnić iz JU RERA i Martina Baučić sa FGAG pozdravili su prisutne na samom početku te se ukratko osvrnuli na prvu radionicu održanu prije dva tjedna, a na kojoj je bilo riječi o klimatskim promjenama i prirodnom okolišu obalnog pojasa Kaštela.

O ugroženosti kaštelanske kulturne baštine podizanjem razine mora govorila je dr.sc. Katja Marasović te prisutne ukratko upoznala sa povješću naseljavanja ovog područja te brojnim povijesnim lokalitetima koji se danas nalaze pod morem, upravo zbog podizanja njegove srednje visine.


-Velika poplava bila je nekih 10.000 godina prije Krista, a od tada se, prema procjenama, more dizalo 1 mm na godinu ili 10 m u 10.000 godina, kazala je Marasović te pomoću slajdova pokazala na primjeru splitske rive kako se razina mora od vremena Dioklecijana do danas podigla negdje između 1,30 do 1,50 m.


U vrijeme najezde Turaka na području današnjih Kaštela izgrađeno je 17 kaštela i 12 utvrđenih naselja, a svakog od njih, počevši od onog na Barbarincu završno sa onim na Resniku, prisutni su mogli vidjeti putem prikazanih fotografija, uz objašnjenje dr.sc. Marasović o njihovoj visinskoj koti građenja, samim time i ugroženosti od daljnjeg plavljenja mora. Zbog svoje lokacije danas su najugroženiji kašteli u Sućurcu, Gomilici i Starom (Ćipiko), kazala je Marasović.

Plavljenje obale i moguće mjere zaštite bile su teme predavanja dr.sc. Jure Margete, koji je izložio brojne načine moguće zaštite obalnog područja Kaštela pri tome stalno naglašujući da kod zaštite obale cjelovito rješenje može biti jedino ukoliko se uradi i ispravna zaštita od oborinskih voda.


-Sudar plimnog vala s juga i oborinskih voda sa Kozjaka događa se upravo na samom obalnom dijelu Kaštela, pri čemu je ugrožena imovina i životi, kazao je ovom prilikom Margeta.


Podizanje visine rubnog dijela obale ili cijelih riva, gradnja podmorskih barijera za razbijanje morskih valova, izgradnja različitih kolektora za prikupljanje viška oborina te njihova odvodnja, tzv. gradovi spužve koji sami upijaju apsorbiraju višak vode na svom području, samo su neke od prikazanih mjera sa kojima ćemo se morati pozabaviti u budućnosti kako bi generacijama iza nas ostavili obalni pojas Kaštela ovdje gdje se i danas nalazi.

Nakon uvodnih predavanja razvila se i diskusija dionika čiji je okvirni zaključak ovog puta bio – potreba za djelovanjem uz razmišljanje o ekološkom, ekonomskom i ljudskom faktoru kao principu za izradu budućeg Plana.

 

tekst i foto: PGK